Libertarijanizam
Libertarijanizam (slobodarstvo, liberterstvo) je politička filozofija koja zastupa stanovište da bi pojedinci trebali biti slobodni da čine što god žele sa sobom i svojom imovinom sve dok ne ugrožavaju ovu istu slobodu ostalih.

Postoje dve vrste libertarijanaca. Jedni drže za temeljnu postavku da svako djelovanje među ljudima mora biti dobrovoljno i usaglašeno. Oni tvrde da je potezanje za silom protiv druge osobe ili njene imovine, pri čemu se pod "silom" podrazumijeva upotreba fizičke sile, prijetnja takvom silom, ili činjenje ili nalaganje prevare protiv nekoga ko nije potegao za fizičkom silom, prijetnjom silom ili prevarom, povreda tog načela (mnogi od njih su individualistički anarhisti ili anarho-kapitalisti).

Druga vrsta libertarijanaca potiče iz posljedičnosne ili pogodnosne tačke gledišta. Umjesto moralnih zabrana potezanja za silom, oni podržavaju ograničenu vladu koja se koristi minimalnom količinom uvodne sile (poput propisivanja i prikupljanja poreza kako bi obezbjedila neka javna dobra poput odbrane i puteva, kao i izvjesna minimalna regulacija), jer vjeruju da je ona neophodna kako bi se osigurala najveća sloboda pojedinaca (ovo su minarhisti).

Libertarijanci se ne protive korišćenju sile kao odgovor na već počinjen napad poput nasilja, prevare ili povrede prava drugoga. Libertarijanci daju prednost etici samoodgovornosti oštro se protive socijalnoj državi, jer vjeruju da je prisiljavanje nekoga da pruža pomoć drugima etički pogrešno, u krajnjem kontraproduktivno, ili pak i jedno i drugo.

Napomena o nazivima: Neke pisce koji su označavani kao libertarijanci ponekad nazivaju i klasičnim liberalima. Izraz "filozofija slobode" se ponekad koristi za libertarijanizam, klasični liberalizam, ili oba.
Popularno