Kategorija - Ekonomija
Danas, velika većina ljudi, svoj stav o ekonomiji i nekim ekonomskim pitanjima su izgradili putem natklapalica na Internetu i tabloidnih članaka. Preovladavajuće mišljenje je, da je samo dovoljna snažna ruka države kako bi u ekonomiji sve bilo kako treba.
Donosimo prevod eseja koji čini dio 4 poglavlja knjige Principi ekonomije (1871) rodonačelnika Austrijske škole, Karla Mengera. U ovom eseju Menger pažljivo preispituje Smitovu teoriju razmjene, najavljujući marginalizam.
Korjenite reforme neophodne su u oblasti tržišta rada, stimulisanja investicija i poslovnog okruženja. Pored toga, potrebno je afirmisati borbu protiv korupcije kao i promjene u socijalnom sektoru.
Ovaj tekst namenjen je svima nama, a posebno onima koji misle da je jugoslovenska ekonomija za vreme Tita bila izgrađena na stabilnim temeljima. Ako pogledamo i analiziramo ekonomske pokazatelje, moramo priznati da je ideja o robusnosti jugoslovenske ekonomije bila iluzija.
Favoriziranje jednih nauštrb drugih ne doprinosi tržišnom takmičenju u kojem se jednake šanse daju svima. Jer, zbog takve nelojalne konkurencije, domaći autoprijevoznici i avioprijevoznici prinuđeni su otpuštati radnike, što u praksi znači da mi subvencioniramo uništavanje radnih mjesta, a to je dodatni paradoks i put u ekonomsku kataklizmu.
Milan Deskar Škrbić prikazuje opsežnu i slavnu knjigu De Sota koja se posebno usredotočuje na uzroke financijskih kriza i ekonomskih ciklusa. Autor, pripadnik Austrijske škole, tvrdi da su pogrešne Marxova i Keynesova ideja da su krize imanentne kapitalizmu. Prema njemu uzroci su u financijskom sustavu za čiju se reformu također zauzima
Tokom proteklog stoljeća zabilježeno je 55 epizoda hiperinflacije, pojave u ekonomiji kada je inflacije "van kontrole", odnosno kada cijene brzo rastu, a pritom valuta gubi na svojoj vrijednosti. Jedna od devet zemalja koja je pretrpjela posljedice ovog stanja bila je i SR Jugoslavija u periodu od 1992. do 1994. godine.
U najznačajnije ideje zapadnog sveta spada shvatanje važnosti privatnog vlasništva. Intuicije i ideje o važnosti privatnog vlasništva možda su i starije od odgovarajućih ideja i intuicija vezanih za ličnu slobodu i ličnu odgovornost. Vlasništvo je bilo stvar održanja života, a lična sloboda stvar životne udobnosti. Taj primat se zadržao i kasnije.
Široko je rasprostranjeno verovanje da su politika i ekonomija odvojene i uglavnom nepovezane; da je sloboda pojedinca politički problem a materijalno blagostanje ekonomski problem; da bilo koji oblik političkog uređenja može da se kombinuje sa bilo kojim oblikom ekonomskog uređenja.
Diskusije o ekonomici kao znanosti koncentrirane su na nemogućnosti predviđanja i testiranja modela u ekonomiji, na povezanost s politikom te na utjecaj opskurnih ekonomista koji prečesto dobivaju medijski prostor, piše Vuk Vuković
Prethodna
Popularno