Ne pitaj šta tvoj budžetlija može učiniti za tebe - pitaj šta ti možeš učiniti za svog budžetliju?!

Crni oblak MMF-ove pljačkaške bešćutnosti i kolonijalističke brutalnosti nadvio se nad sudbinama budžetskih ljudi naših naroda i narodnosti. Odbijanjem da isporuče tranšu kredita u pitanje je došla isplata penzija i invalidnina i, što je posebno tragično, plata našim marljivim i požrtvovanim budžetskim korisnicima.

Piše: Danijal HADŽOVIĆ

Zamislite samo kroz kakvu psihičku golgotu i unutrašnju strepnju prolaze ti poniženi i obespravljeni pojedinci dok poslije pete kafe popijene u restoranu vitalne državne institucije, beznadežnog lica brigu muče da sljedeći mjesec njegovo ministarstvo neće biti u mogućnosti kupiti novog Audija, da neće moći primiti paušal, bezbrižno trošiti benzin, kancelarijski materijal... ili primiti i samu platu! A već je maj, uskoro dolazi ljeto i kako onda da ti jadni ljudi i ove godine sebi priušte godišnji odmor u Antaliji, Zakintosu ili Ibizi? Ili možda trebaju spavati u hotelu s 3 zvjezdice? Jeste li ikad bili u takvim hotelima? Jeste li svjesni na šta liče i kakvu očajnu uslugu nude?

Nermin Niksic

Za ovakvo teško stanje u koje su zapali naši budžetski korisnici, gdje svoje zaslužene plate i privilegije moraju finansirati kreditima, krivi su isključivo građani koji rade u privatnom sektoru, kao i općenito građani nepovezani s državnim sektorom. Jednostavno, ne cijenimo svoju državu dovoljno, premalo poreza plaćamo i već je krajnje vrijeme da se neodgovornom i nepatriotskom ponašanju nebudžetlija konačno odlučno stane u kraj. Kako reče čuveni američki predsjednik: "Ne pitaj šta tvoj budžetljija može učiniti za tebe - pitaj šta ti možeš učiniti za svog budžetliju".

Ohrabruju najave ministra finansija Federacije BiH Ante Krajine i premijera Nermina Nikšića da će Vlada preći na plan B i naći drugi način da osigura prijeko potrebna sredstva za budžetske korisnike.

Kao savjestan i odgovoran građanin želim predložiti nekoliko mogućih rješenja kojim bi se pomoglo našim voljenim budžetlijama da pronađu izlaz iz ove nadasve teške situacije:

Povećati PDV
BiH ima jedinstvenu stopu PDV-a koja iznosi tričavih 17%. Ova stopa PDV-a sramotno je niska i nedopustiva, o čemu javnost već odavno alarmiraju direktori poreznih uprava. Stoga, zašto stopa PDV-a u BiH ne bi bila 25% kao u Hrvatskoj? Ili još bolje, zašto BiH ne bi recimo imala PDV od 30% ili 35%? Valjda i mi možemo u nečemu prednjačiti u Evropi. Povećanje stope PDV omogućilo bi priliv dodatnog pozamašnog novca u državni budžet.

Povećati porez na dobit i dohodak

Budzeti u BiH

Nečuveno je što FBiH ima jedinstvene stope na dobit i dohodak od samo 10%. Umjesto što se pojedincima dozvoljava da uz ovako niske porezne stope neodgovorno i pohlepno gomilaju novac ostavljajući tek mrvice za budžetske radnike, neophodno je primjeniti novi poreski sistem koji će omogućiti pravedniju raspodjelu novca. Uvesti jedinstvenu stopa poreza na dobit od 50%, jer je omogućavanje kompaniji da zadrži 50% svoje dobiti i više nego dovoljno. Što se tiče poreza na dohodak, osnovu je potrebno povećati na 20% te uvesti progresivne stope oporezivanja koje bi se kretale do 90% za pojedince s najvišim primanjima. Istovremeno, zaposlene u državnim instutcijama osloboditi plaćanja poreza jer ionako novac primaju iz budžeta.

Povećati doprinose

Prije koji mjesec direktor Zavoda PIO/MIO u javnost je izašao sa genijalnim prijedlogom da se povećaju doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje, no bez većeg odjeka u javnosti. Doprinosi u našoj zemlji iznose tek 70% neto plaće, što jasno pokazuje da građani veći dio plate zadrže za sebe nego što daju državi. Nečuveno! Radi sigurnosti i prosperiteta budžetskih korisnika doprinose je neophodno povećati.

Uvesti drakonske carine

Zahvaljujući liberalizaciji trgovine bh. tržište preplavljeno je stranim proizvodima od čije prodaje država ne izvlači dovoljnu korist. Stoga, na uvoz svih stranih proizvoda treba uvesti drakonske carinske stope, raskinuti sporazum CEFTA, a Evropskoj uniji pokazati srednji prst i dati joj do znanja da nećemo biti kolonija za njihove proizvode. Veliku Milku ubuduće plaćati 15 KM.

Uvesti strožije kazne za neplaćanja poreza

Krajnje je vrijeme da se država suprotstavi utaji poreza kao sveprožimajućoj bolesti ovog društva. Izbjegavanje plaćanja poreza, naročito u oblasti ugostiteljstva, vrlo je raširena praksa ovog društva, te stoga, pored uvođenja strogih kazni dugogodišnjeg zatvora i konfiskacije imovine za neplatiše poreza, u borbi protiv ovog društvenog zla potrebno je također i povećati broj inspektora kojima bi se dale šire ovlasti. U procesu provjere poslovanja firmi treba im omogućiti korištenje savremenih metoda ispitivanja poput recimo waterboardinga ili elektrošokova, što će nesumnjivo pospješiti naplatu poreza od buregdžija i piljara, tako neophodnog za gladna budžetskih usta. Također, ne treba smetnuti s uma da mnogi ljudi svoj novac često znaju skrivati pod dušekom.

Povećati administraciju

Poznato je da zlobni umovi vide nešto loše u tome što naša administracija troši oko 50% budžeta i kao takva je najskuplja u Evropi. No, koliko čovek mora biti besraman i nemoralan da u ovako teškoj ekonomskoj situaciji s enormnom nezaposlenošću zamjera nekim ljudima što rade?! Stoga, kao dio programa zapošljavanja potrebno je da bh. vlastodršci izmisle još vladinih ureda, agencija, ministarstava, opština, komisija, službi za ovjeravanje potvrda itd., kako bi dio armije nezaposlenih u BiH mogao naći zaposlenje. Na taj način ne samo da će im biti omogućeni visoka i sigurna plata i bezbrižan posao, nego će ih se također spasiti od toga da za neku mizernu nadnicu crnče za pohlepnog gazdu u privatnom sektoru. Osim toga, s obzirom da se bliže izbori, političke stranke imaju mogućnost da zaposlenje određene osobe uslove učlanjenjem u stranku i glasom na izborima, te im je upravo sada u posebnom interesu da povećaju broj zaposlenih u administraciji.

Nastaviti zaduživanje
U ime očuvanja postojećih visina plata i priveligija, neophodno je nastaviti sa zaduživanjem kod bilo koga i po bilo kojim uslovima. Ne razmišljati kako će se to dugoročno odraziti na našu zemlju. Dugoročno smo ionako svi mrtvi.

Izvor: Liberty.ba
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Liberty.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Popularno