Domaća podrška ekonomskoj kataklizmi BiH

Izostanak krovne strategije dovodi nas do paradoksalne situacije u kojoj se svi borimo za sopstvene interese, pri tome fokusirani na ostvarivanje sopstvenih ciljeva - a tome svjedočimo svakodnevno. Kao rezultat toga, imamo nesagledive i katastrofalne posljedice kojih često nismo ni svjesni.

Piše: Dženan Kulović (Al Jazeera)

Dobar zajednički rad europskih zastupnika pridonio je osiguranju kvalitetnije budućnosti malih aerodroma širom regije. Nakon što je Europska komisija zagovarala ukidanje prava na sufinansiranje iz državnih i lokalnih proračuna, 53 zastupnika potpisala su otvoreno pismo Joseu Manuelu Barrosu, u kojem su ga upozorili da bi nova pravila ugrozila postojanje mnogih regionalnih aerodroma "s teškim posljedicama na lokalne zajednice i regije".

Konkurencija

Međutim, nisu ga upozorili da favoriziranje razvoja jedne djelatnosti nije prihvatljivo ako se čini nauštrb drugih. Posebice kada operiramo sa činjenicama da je priča o tome kako je zračni saobraćaj u krizi izlišna i otrcana, jer posljednji podaci govore suprotno.

Većina aerodroma u regiji bilježi rekordan broj putnika s jedne strane i rekordan broj linija s druge. Aerodromi u Sarajevu, Beogradu, Ljubljani, Podgorici, Skoplju bilježe rast sa planom povećanja broja putnika i povećanja broja letova.

Favoriziranje jednih nauštrb drugih ne pridonosi tržišnom takmičenju u kojem se jednake šanse daju jednim i drugim, velikim i malim, lokalnim i globalnim igračima.

Šta je sve sporno?

Nasuprot tome, u osmišljavanju državne podrške aerodromima i avioprijevoznicima, čini se, ponekad, da svjesno razvijamo jednu djelatnost slabljenjem drugih, kako bismo zadovoljili sopstvene interese i sopstvene ciljeve. Takav slučaj nije daleko od naše svakodnevne stvarnosti.

Davanje subvencija i naknada tuzlanskom aerodromu, koji je prošle godine sklopio poslovni aranžman sa jednom niskotarifnom mađarskom aviokompanijom koja obavlja avioletove iz Tuzle prema Švedskoj (Malme i Geteborg), zorno je pokazalo nekoliko spornih činjenica.

Sporno je to što nije urađena analiza ekonomske opravdanosti kojom bi se utvrdilo je li taj poslovni aranžman štetan po druge, zdrave privredne subjekte u drumskom saobraćaju koji imaju međunarodne autobuske linije prema Švedskoj.

Dalje, sporno je što se nezakonito izdvajaju proračunska sredstva na ime subvencija aerodromima i što se daju subvencije za komercijalne letove aviokompanijama koje svojim ''dumping'' cijenama ugrožavaju poslovanje domaćih autoprijevoznika i avioprijevoznika sa više od 3.000 radnika.

Takav tretman ih prisiljava da razmišljaju o dokidanju međunarodnih linija, da vraćaju autobuse kupljene putem leasinga, da ne izmiruju obaveze za podignute kredite - a izazivaju i još niz drugih problema.

Izostanak krovne strategije dovodi nas do paradoksalne situacije u kojoj se svi borimo za sopstvene interese, pri tome fokusirani na ostvarivanje sopstvenih ciljeva - a tome svjedočimo svakodnevno. Kao rezultat toga, imamo nesagledive i katastrofalne posljedice kojih često nismo ni svjesni.

Na pitanje koje je postavljeno u oktobru prošle godine Federalnom parlamentu o tome nude li Federacija ili Tuzlanski kanton "neke pogodnosti, subvencije, naknade i slično mađarskoj aviokompaniji", Vlada Federacije odgovara: "Niskotarifna mađarska aviokompanija je pokrenula letove sa aerodroma Tuzla na bazi komercijalnog ugovora sa J. P. Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o i nisu im ponuđene nikakve posebne pogodnosti, subvencije ili naknade od strane Federacije BiH ili kantona."

Međutim, u praksi stvari stoje sasvim drugačije. Uvidom u federalni i kantonalni proračun, finansijske i druge dokumente te službene listove, moguće je vidjeti da su samo u 2012. godini, naprimjer, odobrena proračunska sredstva u vidu subvencija za komercijalne letove, a u izvještaju o poslovanju tuzlanskog aerodroma za 2012. godinu je naznačeno da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ukinula takse u iznosu 10 eura po putniku za sve kompanije koje lete sa aerodroma Tuzla i Mostar.

Opravdano pitanje

Nije shvatljivo da država pomaže tuzlanski aerodrom (zaposleno do 30 radnika), a ne pokazuje interes za sudbinu hiljada radnika čije su fabrike uništene i privatizirane na području Tuzlanskog kantona.

Prema dostupnim informacijama, u federalnom proračunu za 2014. godinu, predviđeno je da se tuzlanskom i mostarskom aerodromu izdvoji po 430.000 KM [215.000 eura], dok je Vlada Tuzlanskog kantona za 2014. godinu u svom proračunu predvidjela da odobri tuzlanskom aerodromu proračunska sredstva u visini 1.000.000 KM ]500.000 eura]. Međutim, kako sada stvari stoje, izvjesno je da će morati doći i do rebalansa proračuna tog kantona u ovoj godini.

Opravdano se postavlja pitanje: Kako se moglo dogoditi da se izdvajaju proračunska (federalna i kantonalna) sredstva uprkos činjenici da je Vlada FBiH donijela odluku da se ta sredstva ne mogu izdvajati?

Kao dokaz toj tvrdnji, u Službenim novinama Federacije BiH od 18. 07. 2012. godine piše da je Vlada FBiH na 54. sjednici donijela Odluku u kojoj je naznačeno da "Međunarodni aerodromi sa kojih odlazeći putnici ne plaćaju putničku taksu - naknadu za razvoj i unapređenje avioprometa u Federaciji Bosne i Hercegovine nedostajuća sredstva za njihovo funkcionisanje ne mogu kompenzirati zahtjevima za izdvajanje sredstava iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine".

Da paradoks bude veći, direktor mostarskog aerodroma nedavno je javnost obavijestio da taj aerodrom neće sklopiti poslovni aranžman sa niskotarifnom mađarskom aviokompanijom zbog toga što su Hercegovačko-neretvanski kanton, Turistička zajednica HNK i Grad Mostar odustali od namjere davanja bilo kakvih subvencija kako bi se uspostavio poslovni aranžman sa tom kompanijom.

Koliko ovakav slučaj nije bezazlen govori i činjenica da se gotovo identičan slučaj dogodio sa niskotarifnim aviokompanijama u Makedoniji, što je rezultiralo sudskim epilogom, prema kojem je ta zemlja morala isplatiti oštećenima naknadu od nekoliko miliona eura.

Posvemašno zamršena situacija kod nas nalikuje insertu iz jednog klasičnog animiranog filma u kojem mačka, jednostavno ignorišući činjenicu da više nema tlo pod nogama, nastavi hodati preko provalije - propadne onog trenutka kad pogleda dolje i primijeti da stoji nad bezdanom.

Na kraju, možemo posvjedočiti da je, prema svemu sudeći, riječ o svojevrsnoj nelojalnoj konkurenciji koju niskotarifne aviokompanije, uz pomoć naših državnih organa i institucija, čine prema našim autoprijevoznicima iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Međugorja i drugih gradova. Rentabilnost poslovanja niskotarifnih avioprijevoznika se bazira na strategiji niskih troškova, tzv. low cost i visokom stepenu iskorištenosti, tzv. load factor. Dakle, jedini motiv njihovog poslovanja je ostvarivanje profita, dok je jedini motiv našeg poslovanja veći dolazak inozemnih gostiju.

Paradoksalna situacija

Ovdje je jasno da će turist, ako plati nižu cijenu prijevoza, više trošiti na destinaciji koju posjećuje i da će se efekti turizma multiplikativno odraziti na nacionalnu ekonomiju. Međutim, za takva očekivanja potrebno je imati strategiju razvoja turizma koju mi, nažalost, nemamo. Ako mislimo podržavati mrežu niskotarifnih aviokompanija isključivo za mobilnost ljudi u dijaspori, onda su subvencije ništa drugo do bacanje novca.

I da se vratimo našoj paradoksalnoj situaciji iz Bosne i Hercegovine, gdje autoprijevoznici i avioprijevoznici traže nešto što je sasvim normalno i uobičajeno u svim europskim zemljama, a to je da se svima osigura isti tretman za obavljanje djelatnosti, a ne da neko ima određene privilegije, subvencije i naknade kojima se pothranjuje i raspiruje nelojalna konkurencija na tržištu.

Jer, zbog takve nelojalne konkurencije, domaći autoprijevoznici i avioprijevoznici prinuđeni su otpuštati radnike, što u praksi znači da mi subvencioniramo uništavanje radnih mjesta, a to je dodatni paradoks i put u ekonomsku kataklizmu.

Izvor: Al Jazeera
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Liberty.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Popularno