Odgovor na pitanje ko će platiti izmišljena radna mjesta

Kada privatno preduzeće posluje sa gubitkom ili jednostavno ima određenih strukturnih poteškoća pri svakodnevnom poslovanju, obično postoji nekoliko standardnih opcija za rješavanje problema. Prva na listi podrazumijeva ispitivanje odgovornosti menadžmenta preduzeća, zatim aktivnosti na motivaciji/kažnjavanju menadžmenta, te na kraju otpuštanju odnosno promjeni upravljačke strukture datog preduzeća. Moguće je raditi i na sveobuhvatnom procesu restruktuiranja preduzeća sa ciljem identifikacije i eventualnog otklanjanja problema pri poslovanju, kako bi preduzeće postalo tržišno održivo i nastavilo sa normalnim poslovanjem. U krajnjem slučaju, stečaj ili likvidacija su zadnje opcije koje se razmatraju kada preduzeće dugoročno ostvaruje gubitak pri poslovanju, što ozbiljno narušava njegovu likvidnost, te je evidentno da vrijeme nije na strani datog preduzeća jer svaka nova minuta dodatno naruša njegovu vrijednost.

Piše: Admir čAVALIĆ

Sve navedeno ne vrijedi za javna preduzeća gdje nema tržišne, već neke druge nakaradne logike svojstvene određenom društvu. Tako u Bosni i Hercegovini menadžment javnih preduzeća nema odgovornosti spram poslovanja datog preduzeća i zadovoljstva njegovih potrošača, već se čitava odgovornost menadžera svodi na onu partijsku. Cilj je zadovoljiti interese moćnika unutar političkih partija ili u specifičnim slučajevima biti u dobrim odnosima sa sindikatima datog preduzeća. Obje alternative garantuju radno mjesto direktora uz vrtoglave plaće i do 41.761 KM, o čemu mediji redovno izvještavaju. Šire restruktiranje javnog preduzeća sa ciljem unaprijeđenja principa efikasnosti i efektivnosti poslovanja preduzeća ne dolazi u obzir, naročito kada govorimo o otklanjaju tehnološkog viška koji opterećuje poslovanje. Protiv takvih nepopularnih mjera su prije svega političari jer ne žele izgubiti glasačku bazu. Nakon toga slijede predstavnici sindikata i svi ostali birokrati koji žive na račun radnika. Nerijetko su tu i mediji, te šira javnost koja mašta o preduzećima koja su sa jedne strane rentabilna i efikasna, uz ponudu kvalitetnih, cjenovno prihvatljivih proizvoda/usluga, dok sa druge strane zapošljavaju socijalne slučajeve i servisiraju socijalni mir u državi. Takva preduzeća ne postoje izuzev kao kratkoročna iluzija pred potpuni kolaps. Stečaj i likvidacija su također tabu teme u javnim preduzećima, pa se tako dešavaju nevjerovatni slučajevi gdje radnici nemaju plaće i uplaćene doprinose i po nekoliko godina, ali preduzeće i dalje nastavlja sa radom.

Kao rezultat svega navedenog, dobivamo veliki broj preduzeća koji kroz monopol i nedobrovoljnu podršku poreznih obveznika, te na štetu njihovih potrošača, opstaju na tržištu. Pritom nerijetko ugrožavaju čitav ekonomski sistem i to kroz decenijsko neplaćanje poreza i doprinosa, što se tolerira jer su javna preduzeća, zatim kroz netržišnu eksploataciju nacionalnih resursa, a naročito iskorištavanje javnog novca koji se mogao utrošiti u neku drugu svrhu. Tu je svakako i loš proizvod/usluga koji se monopolom nameće ostatku privrede.

Ovakva preduzeća opstaju kroz političko sponzorstvo koje se plaća novcem poreznih obveznika ove države ili još direktnije kroz novčanike krajnih potrošača. Bez obzira koliko konvertibilnih maraka utrošili na njih, sve ostaje isto – direktori imaju visoke plaće, postoji višak radne snage i nema (tržišne) motivacije za unaprijeđenje postojećeg stanja i ostvarivanja određenog nivoa konkurentnosti. Zašto? Pa zato što laički kazano postoji mrkva, ali nema i nikada neće biti štapa.

Zbog toga ne treba da iznenađuje nedjeljnja najava predstavnika vlade Federacije BiH o poskupljenju električne energije za visokih 10%, samo kako bi se zadržalo postojeće stanje tj. održala neefikasnost elektroenergetskog sistema u ovom entitetu. Istina, naredni dan je stigao odgovor da će se ipak uštediti kroz smanjivanje plaća u Elektroprivredi BiH. Sindikati su odmah reagovali navodeći kako „nije prihvatljivo bilo kakvo smanjivanje plaća, makar ono bilo i za jedan fening“, iako se radi o prosječnoj plaći od 1.600 KM! Znajući da vlade u ovoj državi često imaju problema da izađu na kraj sa sindikatima javnih preduzeća, pa čak i kad se radi o ovako bezobraznim zahtjevima, najava poskupljenja struje još uvijek visi nad glavama građana. čak se u Dnevniku 3 Federalne televizije prijeti da će nastupiti mrak!?

Bilo da je riječ o poskupljenju električne energije ili smanjivanju visokih plaća zaposlenih u ovom sektoru, riječ je o žestokom odgovoru na pitanje koje je prije nekoliko mjeseci postavila jedna nevladina organizacija iz oblasti ekologije. Naime pitanje glasi ko će platiti izmišljena radna mjesta ako znamo da 3.550 zaposlenih u rudnicima Bosne i Hercegovine proizvede isto tona rudnika kao 550 zaposlenih u rudnicima Poljske. Dakle, 3.000 zaposlenih viška, od čega najmanje pravih rudara. Rudari su samo kolateralna šteta i jeftin populistički trik za 3.000 viška koji žive na račun rudara u jami, ostavljajući im samo mrvice dovoljne za preživljavanje. Dalje, pitanje je ko plaća netržišnu cijenu rada u Elektroprivredi koju paradoksalno vodi država gdje postoji 57,9% nezaposlenih mladih odnosno oko 40% ukupno nezaposlenih. Prema izjavi Elvedina Grabovice, direktora Elektroprivrede, ukupno se za plate u ovom preduzeću izdvaja nevjerovatnih 180 miliona KM. Na 4833 zaposlena, ovo znači da u prosjeku svaki zaposlenik košta oko 3100,00 KM mjesečno!

Da li će federalna vlada imati snage da se obračuna sa nerealnim zahtjevima i da pokrene nužno potrebne reforme u ovoj oblasti? Javnost već duže vrijeme prepričava viceve o visini plaće u Elektroprivredi, dok mediji godinama izvještavaju o kriminalnim radnjama u rudnicima. Da li imamo hrabrosti kao društvo da se uhvatimo u koštac s ovim problemima koji se tiču svih građana BiH?

Izvor: FrontSlobode.ba
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Liberty.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Popularno